Poboljšanje kvaliteta sna poboljšava zdravlje
Spavanje je osnovni fiziološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju ukupnog zdravlja i blagostanja. Tokom sna naša tela se popravljaju i regenerišu, omogućavajući nam da se probudimo osećajući se osveženim i punim energije. Međutim, nedostatak sna je postao preovlađujući problem u savremenom svetu. Nedostatak kvalitetnog sna može imati štetne posledice po naše fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje, što dovodi do pada kognitivnih funkcija, poremećaja raspoloženja i povećanog rizika od hroničnih bolesti.
Nacionalna fondacija za spavanje, Američka akademija za medicinu spavanja i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, kao pouzdani izvori informacija o zdravlju sna, redovno ažuriraju svoje smernice i preporuke zasnovane na naučnim istraživanjima i konsenzus stručnjaka [1-3]. Evo nekih od razloga zašto je kvalitetan san neophodan.
Kognitivna funkcija i performans
Spavanje igra vitalnu ulogu u kognitivnim funkcijama i performansama. Brojne studije su pokazale da neadekvatan san može narušiti različite aspekte kognitivnih funkcija, uključujući pažnju, pamćenje, rešavanje problema i sposobnost donošenja odluka. Nedostatak sna utiče na sposobnost mozga da konsoliduje informacije, što dovodi do poteškoća u učenju i zadržavanju novih informacija. Pored toga, nedostatak sna može ometati kreativnost i inovativno razmišljanje, jer umanjuje kognitivnu fleksibilnost i narušava veštine rešavanja problema [4-7].
Raspoloženje i emocionalno blagostanje
Kvalitetan san je usko povezan sa emocionalnim blagostanjem i regulacijom raspoloženja [8, 9]. Istraživanja su dosledno pokazala da poremećaji spavanja, kao što su nesanica i nedostatak sna, mogu doprineti povećanju razdražljivosti, promenama raspoloženja i većem riziku od razvoja poremećaja raspoloženja, kao što su depresija i anksioznost [8]. Nedostatak sna remeti emocionalnu obradu mozga, što dovodi do negativnih emocionalnih stanja i smanjene otpornosti u suočavanju sa svakodnevnim stresorima [10]. Adekvatan san, s druge strane, promoviše emocionalnu stabilnost, pozitivno raspoloženje i opšte psihičko blagostanje [11].
Fizičko zdravlje i imunološka funkcija
San je neophodan za održavanje optimalnog fizičkog zdravlja i podržavanje snažnog imunološkog sistema. Tokom sna, telo se popravlja i podmlađuje, omogućavajući neophodno održavanje ćelija i tkiva [12, 13]. Neadekvatan san je povezan sa povećanim rizikom od razvoja različitih hroničnih stanja, uključujući gojaznost, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i određene vrste raka [14-16]. Štaviše, loš san slabi imuni sistem, čineći ljude podložnijim infekcijama i narušavajući sposobnost tela da se bori protiv bolesti [12].
Higijena spavanja i bolesti povezane sa uzrastom
Spavanje igra ključnu ulogu u održavanju kardiovaskularnog zdravlja, a loš san je povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod starijih osoba. Ljudi sa neadekvatnim ili poremećenim snom imaju veću verovatnoću da razviju hipertenziju, bolesti srca i moždani udar. Nedostatak sna može dovesti do povišenog krvnog pritiska, pojačane upale i poremećenog metabolizma glukoze, a sve to doprinosi progresiji kardiovaskularnih bolesti. Zbog toga je optimizacija higijene spavanja neophodna za prevenciju i upravljanje kardiovaskularnim stanjima kod starijih osoba [16, 17].
Poremećaji spavanja, kao što su nedovoljno trajanje sna i loš kvalitet sna, povezani su sa povećanim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2 i drugih metaboličkih poremećaja kod starijih osoba. Nedostatak sna može dovesti do insulinske rezistencije, poremećene regulacije glukoze i izmenjenih hormona apetita, što može doprineti razvoju dijabetesa i metaboličkih abnormalnosti. Dajući prioritet dobrim praksama higijene spavanja, starije osobe mogu smanjiti rizik od razvoja ovih stanja i poboljšati svoje ukupno metaboličko zdravlje [14, 15, 18].
Nova istraživanja sugerišu da poremećaji spavanja mogu igrati ulogu u razvoju i napredovanju neurodegenerativnih bolesti, kao što su Alchajmerova bolest i Parkinsonova bolest [19]. Loš san je povezan sa povećanim rizikom od kognitivnog pada i akumulacije beta-amiloidnih plakova, koji su karakteristični za Alchajmerovu bolest [20]. Pored toga, poremećaji sna mogu pogoršati motoričke simptome i narušiti kognitivne funkcije kod ljudi sa Parkinsonovom bolešću. Održavanje optimalne higijene sna promoviše zdravlje mozga i smanjuje rizik od neurodegenerativnih bolesti kod starijih osoba [21].
Spavanje i mentalno zdravlje su usko isprepleteni, a loš san može imati značajan uticaj na mentalno blagostanje, posebno kod starijih osoba [22]. Poremećaji spavanja su povezani sa povećanim rizikom od anksioznih poremećaja, depresije i drugih stanja mentalnog zdravlja [23]. Neadekvatan san može poremetiti regulaciju raspoloženja, povećati emocionalnu reaktivnost i narušiti kognitivne funkcije, što starijim odraslima čini izazovnijim održavanje dobrog mentalnog zdravlja [24]. Rešavanjem poremećaja sna kroz pravilnu higijenu spavanja, starije osobe mogu poboljšati svoje mentalno blagostanje i smanjiti rizik od poremećaja mentalnog zdravlja [2].
U zaključku, održavanje dobre higijene sna je ključno za promovisanje zdravog starenja i prevenciju bolesti povezanih sa starenjem. Davanjem prioriteta spavanju i primenom efikasne prakse higijene spavanja, starije osobe mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i metaboličkih poremećaja, neurodegenerativnih bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja. Starije odrasle osobe treba da potraže stručnu pomoć ako imaju uporne poremećaje spavanja ili sumnjaju na prisustvo poremećaja spavanja, jer su pravilna dijagnoza i lečenje od vitalnog značaja za opšte zdravlje i dobrobit [2].
Principi higijene spavanja
Higijena spavanja se odnosi na skup praksi i navika koje promovišu dobar kvalitet i kvantitet sna [25]. Usvajanjem pravilne prakse higijene spavanja, ljudi mogu uspostaviti zdravu rutinu spavanja i poboljšati svoje opšte blagostanje.
Održavanje redovnog rasporeda spavanja sa rutinom pre spavanja, čak i vikendom, pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata tela i promoviše bolji san [26]. Rutina pre spavanja, uključujući angažovane i opuštajuće aktivnosti pre spavanja, kao što su čitanje knjige, tople kupke ili vežbe laganog istezanja, joga [21] i svesnost ili meditacija. Tehnike opuštanja poput dubokog disanja smiruju um i podstiču opuštanje pre spavanja [22]. Ova konzistencija pojačava ciklus spavanja i buđenja i poboljšava kvalitet sna. Stručnjaci za spavanje preporučuju 7-9 sati sna svake noći [26].
Stvaranje ambijenta pogodnog za spavanje je od suštinskog značaja za kvalitetan san. Ovo uključuje održavanje spavaće sobe hladnom, mračnom i tihom, korišćenje udobnog dušeka i jastuka i obezbeđivanje odgovarajuće ventilacije [27]. Pravi jastuci, čaršavi i ćebad mogu doprineti opuštajućem i udobnijem okruženju za spavanje [28]. Hladna temperatura spavaće sobe, između 15-19 °C, promoviše bolji san [27].
Zatamnjene zavese ili maske za oči koje blokiraju spoljašnje izvore svetlosti koji mogu da ometaju san. Maske za spavanje pomažu onima koji ne mogu da kontrolišu svetlost u svom okruženju [19]. Plavo svetlo koje emituju elektronski uređaji, kao što su pametni telefoni i tableti, može da ometa proizvodnju melatonina, hormona koji podstiče san. Neka istraživanja preporučuju izbegavanje elektronskih uređaja najmanje sat vremena pre spavanja [29].
Buka se može svesti na minimum pomoću čepova za uši, mašine za belu buku ili ventilatora kako bi se stvorila umirujuća pozadinska buka. Zvučna mašina koja pušta umirujuće zvukove, kao što su okeanski talasi ili kiša, takođe može biti efikasna [19].
Izbegavanje stimulansa kao što su kofein, nikotin i alkohol pred spavanje može pomoći u sprečavanju poremećaja spavanja. Stimulativne aktivnosti neposredno pre vremena za spavanje, kao što su intenzivne vežbe, gledanje akcionih filmova ili uključivanje u burne diskusije, može otežati opuštanje [30].
Preporučuje se izbegavanje konzumacije stimulansa najmanje četiri do šest sati pre spavanja [31]. Slično tome, dok alkohol u početku može učiniti da se ljudi osećaju pospano, može poremetiti kasnije faze sna, što dovodi do fragmentiranog i manje restorativnog sna. Preporučljivo je ograničiti unos alkohola i izbegavati piće pre spavanja [32].
Upravljanje stresom i anksioznošću
Stres i anksioznost mogu značajno uticati na kvalitet sna. Utvrđeno je da aktivnosti koje smanjuju stres, kao što su vođenje dnevnika, slušanje umirujuće muzike i vežbanje relaksacionih vežbi, ublažavaju stres pre spavanja [33-35]. Kognitivna bihejvioralna terapija za nesanicu (CBT-I) je veoma efikasna terapija koja se fokusira na promenu negativnih misli i ponašanja vezanih za spavanje [36].
Zapisivanje svih briga ili misli koje možda drže ljude budnima može im pomoći da razbistre svoje umove i smanje anksioznost pre spavanja. Određivanje određenog vremena i mesta tokom dana za rešavanje briga i briga može da obuči um da poveže spavaću sobu sa opuštanjem i snom, a ne sa stresom i anksioznošću [30].
Redovno vežbanje i fizička aktivnost
Redovno vežbanje i fizička aktivnost imaju brojne prednosti za san. Fizički napor tokom dana može podstaći mirniji san noću. Međutim, vežbanje previše blizu vremena za spavanje može povećati budnost i otežati ulazak u san. Neki stručnjaci preporučuju da završite vežbe najmanje nekoliko sati pre spavanja kako bi se telo opustilo i pripremilo za san. Pored toga, rutinske vežbe opuštanja, kao što su joga ili istezanje, mogu pomoći u opuštanju i pripremiti telo za san [37].
Identifikovanje uobičajenih poremećaja spavanja
Postoje različiti poremećaji spavanja koji mogu značajno uticati na kvalitet života.
Nesanicu karakterišu teškoće pri ulasku u san i/ili problemi sa spavanjem. Često je praćena dnevnom pospanošću, umorom i oštećenjem funkcionisanja [38]. Psiholozi mogu da leče nesanicu i druge uobičajene poremećaje sna [39].
Apneja u snu je stanje u kojem se disanje osobe stalno zaustavlja i počinje tokom spavanja. To može dovesti do glasnog hrkanja, hvatanja vazduha tokom spavanja i prekomerne pospanosti tokom dana [38].
Sindrom nemirnih nogu je poremećaj koji karakteriše neodoljiva želja za pomeranjem nogu, često praćena neprijatnim senzacijama. Može poremetiti san i dovesti do dnevnog umora [40].
Narkolepsija je neurološki poremećaj koji utiče na sposobnost mozga da reguliše cikluse spavanja i buđenja. Uzrokuje prekomernu dnevnu pospanost i iznenadne epizode uspavljivanja [41].
Dijagnoza i lečenje
Odgovarajuća dijagnoza od strane stručnjaka je ključna za razumevanje osnovnog uzroka problema sa spavanjem i za razvoj efikasnog plana lečenja. Poremećaji spavanja mogu imati različite osnovne uzroke, uključujući medicinska stanja, faktore načina života i psihološke faktore.
Nelečeni poremećaji spavanja mogu imati značajan uticaj na opšte zdravlje i dobrobit. Oni mogu uticati na kognitivne funkcije, raspoloženje i fizičko zdravlje [10, 42]. Na primer, hronična deprivacija sna može narušiti pažnju, pamćenje i sposobnost rešavanja problema [5]. Takođe može doprineti poremećajima raspoloženja, kao što su depresija i anksioznost [23].
Poremećaji spavanja takođe mogu imati posledice na svakodnevno funkcionisanje, uključujući radni i školski uspeh. Oni mogu narušiti koncentraciju, produktivnost i sposobnost donošenja odluka [43].
Lekovi za spavanje i druge intervencije
U nekim slučajevima, lekovi za spavanje mogu biti propisani kao deo plana lečenja poremećaja spavanja. Međutim, lekovi ne bi trebalo da budu jedini pristup rešavanju problema sa spavanjem. Lekove za spavanje treba koristiti pod vođstvom i nadzorom zdravstvenog radnika, jer mogu imati ozbiljne neželjene efekte i potencijalne rizike [44-47].
Mi uvek preporučujemo da se pokuša prvo sa nekim prirodnim rešenjima kao što je terapija lekovitim biljem, poput valerijane, matičnjaka i dr. koje ulazi u sastav FITOSAN kapsula.
Higijena spavanja i starenje
Sa starenjem, obrasci spavanja se prirodno menjaju. Starije osobe imaju tendenciju da dožive promene u svojoj arhitekturi sna, što može dovesti do promena u količini i kvalitetu njihovog sna.
Starije odrasle osobe mogu imati više poteškoća da zaspu i da spavaju tokom noći, što dovodi do fragmentiranog sna. Takođe imaju tendenciju da ranije odlaze u krevet i bude se ranije od mlađih odraslih. Ova promena u ciklusu spavanja i buđenja može poremetiti njihovu svakodnevnu rutinu. Duboki san, takođe poznat kao spavanje sporog talasa, ima tendenciju da se smanjuje sa godinama. Ovo može dovesti do osećaja manje odmora nakon buđenja i povećane osetljivosti na dnevnu pospanost [22].
Uticaj lošeg sna na starenje
Loš kvalitet i kvantitet sna mogu imati značajne posledice po zdravlje i dobrobit starijih osoba. Poremećaji spavanja su povezani sa povećanim rizikom od razvoja hroničnih stanja, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, gojaznost i kognitivni pad [48].
Nedostatak kvalitetnog sna može narušiti kognitivne funkcije, uključujući pamćenje, pažnju i sposobnost donošenja odluka. Ovo može negativno uticati na dnevne aktivnosti i ukupan kvalitet života [49].
Starije odrasle osobe koje imaju loš san imaju veću verovatnoću da dožive poremećaje raspoloženja kao što su depresija i anksioznost. Nedostatak sna može pogoršati postojeća stanja mentalnog zdravlja i povećati rizik od razvoja novih [50].
Literatura:
[1] S. L. Schutte-Rodin, L. Broch, D. Buysee, C. Dorsey, and M. Sateia, “Clinical guideline for the evaluation and management of chronic insomnia in adults,” Journal of Clinical Sleep Medicine, vol. 4, no. 5, pp. 487–504, Oct. 2008.
[2] “What Is Sleep Hygiene? | Sleep Foundation.” https://www.sleepfoundation.org/sleep-hygiene (accessed Jul. 27, 2023).
[3] “Sleep and Sleep Disorders | CDC.” https://www.cdc.gov/sleep/index.html (accessed Jul. 27, 2023).
[4] T. Csipo et al., “Sleep deprivation impairs cognitive performance, alters task-associated cerebral blood flow and decreases cortical neurovascular coupling-related hemodynamic responses,” Scientific Reports 2021 11:1, vol. 11, no. 1, pp. 1–13, Oct. 2021
[5] M. Roig et al., “Exercising the Sleepy-ing Brain: Exercise, Sleep, and Sleep Loss on Memory,” Exerc Sport Sci Rev, vol. 50, no. 1, pp. 38–48, Jan. 2022.
[6] D. De Clercq and R. Pereira, “Sleepy but creative? How affective commitment, knowledge sharing and organizational forgiveness mitigate the dysfunctional effect of insomnia on creative behaviors,” Personnel Review, vol. 50, no. 1, pp. 108–128, Jan. 2021.
[7] M. A. Opoku, S. W. Kang, and N. Kim, “Sleep-deprived and emotionally exhausted: depleted resources as inhibitors of creativity at work,” Personnel Review, vol. 52, no. 5, pp. 1437–1461, Jun. 2023.
[8] P. P. Chang, D. E. Ford, L. A. Mead, L. Cooper-Patrick, and M. J. Klag, “Insomnia in young men and subsequent depression: The Johns Hopkins Precursors Study,” Am J Epidemiol, vol. 146, no. 2, pp. 105–114, Jul. 1997.
[9] L. Bovy, I. Tendolkar, G. Fernández, and M. Dresler, “Sleep, Emotional Memories, and Depression,” Handb Behav Neurosci, vol. 30, pp. 519–531, Jan. 2019.
[10] A. D. Seelig, I. G. Jacobson, C. J. Donoho, D. W. Trone, N. F. Crum-Cianflone, and T. J. Balkin, “Sleep and health resilience metrics in a large military cohort,” Sleep, vol. 39, no. 5, pp. 1111–1120, May 201.
[11] A. Germain and M. Dretsch, “Sleep and Resilience—A Call for Prevention and Intervention,” Sleep, vol. 39, no. 5, pp. 963–965, May 2016.
[12] L. Besedovsky, T. Lange, and J. Born, “Sleep and immune function,” Pflugers Arch, vol. 463, no. 1, pp. 121–137, Jan. 2012.
[13] C. T. Gómez de León and J. Morales-Montor, “Sleep and Immunity,” Pediatric Sleep Medicine, pp. 87–95, 2021.
[14] R. P. Ogilvie and S. R. Patel, “The Epidemiology of Sleep and Diabetes,” Curr Diab Rep, vol. 18, no. 10, Oct. 2018.
[15] S. Kurnool, K. C. McCowen, N. A. Bernstein, and A. Malhotra, “Sleep Apnea, Obesity, and Diabetes — an Intertwined Trio,” Curr Diab Rep, vol. 23, no. 7, pp. 165–171, Jul. 2023.
[16] M. S. Khan and R. Aouad, “The Effects of Insomnia and Sleep Loss on Cardiovascular Disease,” Sleep Med Clin, vol. 12, no. 2, pp. 167–177, Jun. 2017.
[17] N. Baranwal, P. K. Yu, and N. S. Siegel, “Sleep physiology, pathophysiology, and sleep hygiene,” Prog Cardiovasc Dis, vol. 77, pp. 59–69, Mar. 2023.
[18] M. A. Grandner, A. Seixas, S. Shetty, and S. Shenoy, “Sleep Duration and Diabetes Risk: Population Trends and Potential Mechanisms,” Curr Diab Rep, vol. 16, no. 11, Nov. 2016.
[19] J. A. Palma, E. Urrestarazu, and J. Iriarte, “Sleep loss as risk factor for neurologic disorders: A review,” Sleep Med, vol. 14, no. 3, pp. 229–236, Mar. 2013.
[20] N. Goel, H. Rao, J. S. Durmer, and D. F. Dinges, “Neurocognitive consequences of sleep deprivation,” Semin Neurol, vol. 29, no. 4, pp. 320–339, 2009.
[21] A. Iranzo and J. Santamaria, “Sleep in Neurodegenerative Diseases,” Sleep Med, pp. 271–283, 2015.
[22] B. A. Mander, J. R. Winer, and M. P. Walker, “Sleep and Human Aging,” Neuron, vol. 94, no. 1, pp. 19–36, Apr. 2017.
[23] P. K. Alvaro, R. M. Roberts, and J. K. Harris, “A Systematic Review Assessing Bidirectionality between Sleep Disturbances, Anxiety, and Depression,” Sleep, vol. 36, no. 7, pp. 1059–1068, Jul. 2013.
[24] E. Altena, J. A. Micoulaud-Franchi, P. A. Geoffroy, E. Sanz-Arigita, S. Bioulac, and P. Philip, “The bidirectional relation between emotional reactivity and sleep: From disruption to recovery,” Behavioral Neuroscience, vol. 130, no. 3, pp. 336–350, Jun. 2016.
[25] K. C. Vitale, R. Owens, S. R. Hopkins, and A. Malhotra, “Sleep Hygiene for Optimizing Recovery in Athletes: Review and Recommendations,” Int J Sports Med, vol. 40, no. 8, pp. 535–543, 2019.
[26] J.-P. Chaput et al., “SYSTEMATIC REVIEW Sleep timing, sleep consistency, and health in adults: a systematic review 1 Les nouveautés,” Appl. Physiol. Nutr. Metab. Downloaded from cdnsciencepub.
[27] A. A. Mirjat, A. A. Mirjat, · Muhammad Naveed, F. Majeed, and S. Chong, “Factors Influencing Sleep Quality and Effects of Sleep on Hypertension,” vol. 1, p. 3, June 2020.
[28] G. Caggiari, G. R. Talesa, G. Toro, E. Jannelli, G. Monteleone, and L. Puddu, “What type of mattress should be chosen to avoid back pain and improve sleep quality? Review of the literature,” Journal of Orthopaedics and Traumatology, vol. 22, no. 1, pp. 1–24, Dec. 2021.
[29] “Can Electronics Affect Quality Sleep? | Sleep Foundation.” https://www.sleepfoundation.org/how-sleep-works/how-electronics-affect-sleep (accessed Aug. 24, 2023).
[30] J. Koketsu, “Pre-Sleep Routines in Adult Normal Sleepers,” Encompass Digital Archive: Occupational Therapy Doctorate Capstones, Jan. 2018, Accessed: Aug. 24, 2023.
[31] V. Lohsoonthorn et al., “Sleep Quality and Sleep Patterns in Relation to Consumption of Energy Drinks, Caffeinated Beverages and Other Stimulants among Thai College Students,” Sleep Breath, vol. 17, no. 3, p. 1017, Sep. 2013.
[32] S. Y. Park et al., “The Effects of Alcohol on Quality of Sleep,” Korean J Fam Med, vol. 36, no. 6, p. 294, 2015.
[33] C. L. Drake, V. Pillai, and T. Roth, “Stress and sleep reactivity: A prospective investigation of the stress-diathesis model of insomnia,” Sleep, vol. 37, no. 8, pp. 1295–1304, Aug. 2014.
[34] C. Drake, G. Richardson, T. Roehrs, H. Scofield, and T. Roth, “Vulnerability to stress-related sleep disturbance and hyperarousal,” Sleep, vol. 27, no. 2, pp. 285–291, 2004.
[35] D. C. Slavish et al., “The Cycle of Daily Stress and Sleep: Sleep Measurement Matters,” Annals of Behavioral Medicine, vol. 55, no. 5, pp. 413–423, May 2021..
[36] L. Simon, L. Steinmetz, B. Feige, F. Benz, K. Spiegelhalder, and H. Baumeister, “Comparative efficacy of onsite, digital, and other settings for cognitive behavioral therapy for insomnia: a systematic review and network meta-analysis,” Scientific Reports 2023 13:1, vol. 13, no. 1, pp. 1–11, Feb. 2023.
[37] C. E. Kline, “The Bidirectional Relationship Between Exercise and Sleep,” Am J Lifestyle Med, vol. 8, no. 6, pp. 375–379, Aug. 2014.
[38] A. Family, K. Ramar, and E. J. Olson, “Management of Common Sleep Disorders,” vol. 88, no. 4, 2013, Accessed: Aug. 24, 2023.
[39] D. R. R. Murtagh and K. M. Greenwood, “Identifying effective psychological treatments for insomnia: A meta-analysis.,” J Consult Clin Psychol, vol. 63, no. 1, pp. 79–89, 1995.
[40] M. Manconi et al., “Restless legs syndrome,” Nature Reviews Disease Primers 2021 7:1, vol. 7, no. 1, pp. 1–18, Nov. 2021.
[41] B. R. Kornum et al., “Narcolepsy,” Nature Reviews Disease Primers 2017 3:1, vol. 3, no. 1, pp. 1–19, Feb. 2017, doi: 10.1038/nrdp.2016.100.
[42] E. F. Pace-Schott and R. M. C. Spencer, “Sleep-dependent memory consolidation in healthy aging and mild cognitive impairment,” Curr Top Behav Neurosci, vol. 25, pp. 307–330, 2015.
[43] C. B. Kristiaan van der Heijden, “Chronic sleep reduction is associated with academic achievement and study concentration in higher education students Sleep deprivation and sleep reduction,” J Sleep Res, vol. 27, pp. 165–174, 2018.
[44] A. Y. Avidan, B. E. Fries, M. L. James, K. L. Szafara, G. T. Wright, and R. D. Chervin, “Insomnia and hypnotic use, recorded in the minimum data set, as predictors of falls and hip fractures in Michigan nursing homes,” J Am Geriatr Soc, vol. 53, no. 6, pp. 955–962, Jun. 2005.
[45] M. J. Tsai, Y. H. Tsai, and Y. Bin Huang, “Compulsive activity and anterograde amnesia after zolpidem use,” Clin Toxicol, vol. 45, no. 2, pp. 179–181, Feb. 2007.
[46] A. J. Roth, W. V. Mccall, and A. Liguori, “Cognitive, psychomotor and polysomnographic effects of trazodone in primary insomniacs,” J Sleep Res, vol. 20, no. 4, pp. 552–558, Dec. 2011.
[47] T. Fitzgerald and J. Vietri, “Residual Effects of Sleep Medications Are Commonly Reported and Associated with Impaired Patient-Reported Outcomes among Insomnia Patients in the United States,” Sleep Disord, vol. 2015, pp. 1–9, 2015.
[48] K. Crowley, “Sleep and sleep disorders in older adults,” Neuropsychol Rev, vol. 21, no. 1, pp. 41–53, Mar. 2011.
[49] D. Foley, S. Ancoli-Israel, P. Britz, and J. Walsh, “Sleep disturbances and chronic disease in older adults: Results of the 2003 National Sleep Foundation Sleep in America Survey,” J Psychosom Res, vol. 56, no. 5, pp. 497–502, May 2004.
[50] M. F. Leblanc, S. Desjardins, and A. Desgagné, “Sleep problems in anxious and depressive older adults,” Psychol Res Behav Manag, vol. 8, pp. 161–169, Jun. 2015.
